Dužnička kočnica u Njemačkoj: zaštita klime ili financijski kaos?

Dužnička kočnica u Njemačkoj: zaštita klime ili financijski kaos?

Dana 21. lipnja 2025. u Njemačkoj se povela nova rasprava o financiranju zaštite klime. U ožujku je kočnica duga u Osnovnom zakonu, konkretno u člancima 109. i 143.h, oslabljena crveno-crno-zelenom većinom u Bundestagu. To je učinjeno s ciljem stvaranja većeg prostora za potrebna ulaganja u infrastrukturu i klimatsku neutralnost do 2045. Uspostavljen je poseban fond financiran dugom do 500 milijardi eura, koji će se koristiti u tu svrhu u budućnosti. Ali kritičari se boje da bi nova uredba zapravo mogla omesti klimatske ciljeve.

Planirani dodaci iz posebnog fonda Fondu za klimu i transformaciju (KTF) iznose 100 milijardi eura, koji se mogu koristiti za privatne investicije i kredite, primjerice za kupnju električnih automobila. Od 2016. oko 2,1 milijun električnih i plug-in hibridnih automobila podržano je kroz ekološke bonuse, u vrijednosti od oko deset milijardi eura. Osim toga, zaštita okoliša i klime usidrena je kao državni cilj u njemačkom Osnovnom zakonu od 1994. Taj je cilj poduprijela odluka Saveznog ustavnog suda o klimi iz 2021., koja poziva na pravno tumačenje klimatske neutralnosti.

Potrebe za ulaganjima naglo su porasle

Trenutna situacija pokazuje da je zaštita klime u Njemačkoj zapravo postala veliko financijsko gradilište. Procjene istraživačkih instituta stavljaju dodatna ulaganja u najmanje 600 milijardi eura u sljedećih deset godina, što odgovara godišnjoj potrebi od oko 60 milijardi eura. Neki stručnjaci ga čak procjenjuju na oko 100 milijardi eura godišnje. Za usporedbu, sadašnji savezni proračun iznosi 450 milijardi eura godišnje, što ilustrira razmjere problema.

Ulrich Klüh sa Sveučilišta primijenjenih znanosti u Darmstadtu opisuje procjene kao konzervativne i poziva na zajmove kao način financiranja. Njemačka trenutno ima koristi od niskih kamatnih stopa na dug, što ulijeva povjerenje na financijskim tržištima. Ako nema dovoljno ulaganja, upozoravaju stručnjaci poput Matthiasa Kalkuhla iz PIK-a, moglo bi doći do visokih razina klimatskih šteta i političke nestabilnosti.

Izazovi dužničke kočnice

Dužnička kočnica u Temeljnom zakonu predstavlja značajnu prepreku za podizanje novih kredita. I dok ljevica traži ukidanje ove uredbe, Unija, FDP i AfD zalažu se za njeno zadržavanje. SPD i Zeleni, s druge strane, planiraju reforme i razmatraju “Njemački fond” za financiranje potrebnih investicija putem zajmova. Moguće nove koalicije mogle bi čak razmotriti stvaranje namjenskog klimatskog i sigurnosnog duga. Međutim, Ulrich Klüh zagovara ukidanje dužničke kočnice umjesto novih posebnih proračuna.

Stručno vijeće za klimatska pitanja zakonske uvjete zaštite klime već je ocijenilo neadekvatnima. Propisi i smjernice mogli bi nevladinim organizacijama dati više mogućnosti za tužbu, što bi moglo dovesti do kašnjenja i dodatnih troškova. Osim toga, novi zahtjevi ograničavaju slobodu planiranja podnositelja zahtjeva. Ostaje izazov pronaći ravnotežu između potrebnih ulaganja i strogih financijskih zahtjeva.