Kočnica duga: Ekonomisti pozivaju na popuštanje - pritisak na saveznog ministra financija raste

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Prema izvješću www.sueddeutsche.de, raspravlja se o tome treba li popustiti kočnica duga, budući da se Vijeće stručnjaka za ocjenu ukupnog gospodarskog razvoja izjasnilo za reformu kočnice duga. Ova dužnička kočnica ograničava novi dug federalne vlade na maksimalno 0,35 posto ekonomske proizvodnje u normalnim godinama. Kritičari tvrde da je ovo pravilo previše rigidno s obzirom na goleme izazove s kojima se Njemačka suočava, kao što je klimatski prihvatljivo restrukturiranje zemlje i ulaganja u obrazovanje, istraživanje, infrastrukturu i obranu. Kontroverzna je rasprava o tome treba li popustiti kočnica duga. U ovoj raspravi postoje različita gledišta. S jedne strane, tvrdi se da ublažavanje...

Gemäß einem Bericht von www.sueddeutsche.de wird darüber diskutiert, ob die Schuldenbremse gelockert werden soll, da der Sachverständigenrat zur Begutachtung der gesamtwirtschaftlichen Entwicklung sich für eine Reform der Schuldenbremse ausgesprochen hat. Diese Schuldenbremse begrenzt die Neuverschuldung des Bundes auf maximal 0,35 Prozent der Wirtschaftsleistung in Normaljahren. Kritiker argumentieren, dass diese Regel zu starr sei angesichts der massiven Herausforderungen, vor denen Deutschland steht, wie dem klimagerechten Umbau des Landes und Investitionen in Bildung, Forschung, Infrastruktur und Verteidigung. Die Diskussion darüber, ob die Schuldenbremse gelockert werden sollte, ist kontrovers. Es gibt verschiedene Standpunkte in dieser Debatte. Einerseits wird argumentiert, dass eine Lockerung der …
Prema izvješću www.sueddeutsche.de, raspravlja se o tome treba li popustiti kočnica duga, budući da se Vijeće stručnjaka za ocjenu ukupnog gospodarskog razvoja izjasnilo za reformu kočnice duga. Ova dužnička kočnica ograničava novi dug federalne vlade na maksimalno 0,35 posto ekonomske proizvodnje u normalnim godinama. Kritičari tvrde da je ovo pravilo previše rigidno s obzirom na goleme izazove s kojima se Njemačka suočava, kao što je klimatski prihvatljivo restrukturiranje zemlje i ulaganja u obrazovanje, istraživanje, infrastrukturu i obranu. Kontroverzna je rasprava o tome treba li popustiti kočnica duga. U ovoj raspravi postoje različita gledišta. S jedne strane, tvrdi se da ublažavanje...

Kočnica duga: Ekonomisti pozivaju na popuštanje - pritisak na saveznog ministra financija raste

Prema izvješću od www.sueddeutsche.de Raspravlja se o tome treba li popustiti dužnička kočnica, jer se Stručno vijeće za ocjenu ukupnoga gospodarskog razvoja izjasnilo za reformu dužničke kočnice. Ova dužnička kočnica ograničava novi dug federalne vlade na maksimalno 0,35 posto ekonomske proizvodnje u normalnim godinama. Kritičari tvrde da je ovo pravilo previše rigidno s obzirom na goleme izazove s kojima se Njemačka suočava, kao što je klimatski prihvatljivo restrukturiranje zemlje i ulaganja u obrazovanje, istraživanje, infrastrukturu i obranu. Kontroverzna je rasprava o tome treba li popustiti kočnica duga.

U ovoj raspravi postoje različita gledišta. S jedne strane, tvrdi se da bi ublažavanje kočnice duga moglo stvoriti više financijskog prostora za hitno potrebna ulaganja. S druge strane, ističe se da prije izmjene Temeljnog zakona mora biti jasno koji su projekti doista hitni i hoće li dugoročno generirati povrat za društvo u cjelini. Također treba napomenuti da bi preveliko zaduživanje moglo imati negativan utjecaj na trenutno opterećenje kamatama i državni dug.

Preporuka Stručnog vijeća da se dopusti zaduživanje ako je ukupni državni dug nizak, a trenutačno opterećenje kamatama podnošljivo, mogla bi utjecati na tržište i financijski sektor. Ublažavanje dužničke kočnice moglo bi dovesti do viših razina ulaganja i većeg gospodarskog rasta. No, potrebno je voditi računa da se zaduživanje obavlja odgovorno i da ima dugoročne pozitivne učinke na društvo. U konačnici, važno je pažljivo voditi raspravu o popuštanju dužničke kočnice i voditi računa o dugoročnim učincima na državni proračun i gospodarstvo.

Pročitajte izvorni članak na www.sueddeutsche.de

Na članak