Trumpov trgovinski rat: Švicarska se suočava s krizom plaćanja lijekova!
Parlament raspravlja o učincima Trumpove trgovinske politike na švicarsku farmaceutsku industriju i nove zahtjeve za cijenama.
Trumpov trgovinski rat: Švicarska se suočava s krizom plaćanja lijekova!
Najnovija kretanja u američkoj ekonomskoj politici također imaju dalekosežne učinke na švicarsku farmaceutsku industriju, koja je pod sve većim pritiskom. U parlamentu se trenutno intenzivno raspravlja o posljedicama trgovinske politike Donalda Trumpa. Konkretno, utjecaj carina na lijekove predstavlja zabrinjavajuću perspektivu koju farmaceutski lobisti doživljavaju kao ozbiljnu prijetnju. Trumpov plan ima za cilj smanjiti cijene lijekova u SAD-u, što bi moglo imati ozbiljne posljedice ne samo za američko nego i za međunarodna tržišta. Luzernske novine izvješćuje da su farmaceutski proizvodi trenutačno oslobođeni carine u SAD-u, no neizvjesnosti ostaju.
Švicarska farmaceutska industrija igra ključnu ulogu u gospodarstvu zemlje. 40,5% švicarskog izvoza dolazi iz ovog sektora, a industrija je odgovorna za gotovo polovicu gospodarskog rasta posljednjih godina. Osim toga, broj radnih mjesta u farmaceutskoj industriji se udvostručio na 48.000 u posljednjih 20 godina. Tvrtke poput Rochea i Novartisa doprinose poreznom teretu s više od 1,7 milijardi franaka godišnje. Ova stabilizacijska funkcija posebno je važna u kriznim vremenima.
Trgovinski odnosi i strategija lokacije
Rasprava u švicarskom parlamentu, koju je pokrenula parlamentarna skupina FDP-a, također se fokusira na to kako treba redizajnirati trgovinske odnose sa SAD-om. Industrijska udruga Interpharma poziva na sveobuhvatnu lokacijsku strategiju, regulatornu kočnicu i povećanu digitalizaciju u zdravstvenom sustavu. Ključna točka je poziv na veća ulaganja u nove, patentom zaštićene lijekove, budući da je Švicarska navodno uložila samo 0,39% svog bruto domaćeg proizvoda u inovativne lijekove, u usporedbi s 1,74% u SAD-u.
Postoje kritike na račun politike rezanja troškova savezne vlade, koja bi mogla ugroziti opskrbu novim lijekovima. Richard Saynor iz Sandoza opisuje moguća poskupljenja kao "vrlo upitna" i naglašava različite stavove unutar industrije o odgovornosti europskih zemalja da priguše Trumpovu korekciju cijena.
Američka trgovinska politika i rizici
S druge strane, Trumpova administracija planira istražiti nove trgovinske barijere za inozemne proizvođače lijekova u pokušaju smanjenja cijena lijekova u SAD-u do 90 posto. Izvršna uredba koju je potpisao Trump daje proizvođačima 30 dana da dobrovoljno snize cijene. Ako ne odgovore na ovaj poziv, američka vlada bi mogla razmotriti daljnje mjere za provođenje nižih cijena. Nekoliko američkih tijela bit će uključeno u provedbu uredbe kako bi se poduzele mjere protiv politika određivanja cijena koje se smatraju nepravednima. Vrijeme izvješćuje da se Europa boji mogućih carina na lijekove, a Trumpova se naredba smatra pozivom na uzbunu za kontinent.
Primjer cjenovne razlike je lijek Eliquis koji u SAD-u košta 606 dolara, dok je u Švedskoj samo 114 dolara. Nedostatak regulacije cijena središnje vlade u SAD-u mogao bi imati dugoročne posljedice, ne samo za Ameriku, već i za međunarodno tržište. Promatrači već upozoravaju na negativne učinke na istraživanje, proizvodnju i radna mjesta u Europi ako se američka politika nastavi u ovom smjeru.