Tursko gospodarstvo posrnulo: rast unatoč rekordnoj inflaciji i kamatama!

Tursko gospodarstvo posrnulo: rast unatoč rekordnoj inflaciji i kamatama!

Tursko gospodarstvo pokazuje mješovitu sliku dok se nameće u izazovnom okruženju. Glasno Tisak Predviđa se da će bruto domaći proizvod (BDP) u 2023. porasti za 2,8 posto. Međutim, taj rast prati visoka stopa inflacije, koja je nedavno iznosila 35,4 posto. No, neovisni stručnjaci sumnjaju u službene brojke i govore o stvarnoj stopi inflacije od oko 70 posto.

U 2024. Europska komisija očekuje daljnji rast od 3,2 posto, podržan pozitivnom trgovinskom bilancom i stvaranjem vrijednosti u sektorima građevinarstva i poljoprivrede. Prema predviđanjima, potrošači bi sljedećih godina trebali trošiti 3,5 posto više, što bi moglo značajno povećati privatnu potrošnju.

Inflacija i monetarna politika

Izazov inflacije ostaje problematičan s obzirom na visoke potrošačke cijene. Komisija EU-a predviđa da bi inflacija mogla pasti na 36,2 posto do kraja 2023. i na 22,7 posto do 2025. Ovaj pad je podržan padom globalnih cijena energije, strožim državnim fiskalnim upravljanjem i preokretom monetarne politike, posebice predsjednikom Erdoğanom imenovanjem ortodoksnih središnjih bankara koji podižu kamatne stope.

Međutim, situacija je i dalje napeta budući da Međunarodni monetarni fond očekuje rast od samo 2,6 posto za 2025., a stopa inflacije je već bila na 39 posto u veljači 2025. Erdoğanova promjena kursa za borbu protiv inflacije u suprotnosti je s politikom niskih kamatnih stopa iz prethodnih godina, što je dovelo do značajnog devalvacijskog pritiska na tursku liru.

Trgovinska bilanca i strana ulaganja

Trgovinska bilanca Turske pokazuje pozitivne trendove s umjerenim povećanjem izvoza od 2 posto u 2024., dok je uvoz pao za 5 posto. S udjelom EU-a od 40 posto turskog izvoza, prilagodba granice s CO₂ koju EU planira središnje je pitanje za turske izvoznike. Ovakav razvoj mogao bi posebno utjecati na konkurentnost njemačkih dobavljača, jer su njemačke isporuke u 2024. smanjene za 6 posto na 27 milijardi dolara.

Unatoč izazovima, mnoge tvrtke prepoznaju nove prilike, posebice izvozno orijentirane tvrtke koje planiraju proširiti kapacitete. Istraživanja također pokazuju da 50 posto njemačkih tvrtki u Turskoj ocjenjuje poslovnu situaciju dobrom, a 43 posto očekuje stabilan razvoj. Međutim, novi strani ulagači oklijevaju ući na tržište, odražavajući neizvjesnost glede budućih gospodarskih uvjeta. Između siječnja i listopada 2024. izravna strana ulaganja iznosila su 4,7 milijardi dolara, a najveći priljev dolazi iz Nizozemske, Njemačke, SAD-a, Engleske, Irske i Azerbajdžana.

Gospodarski izazovi i perspektive

Uz ekonomske neizvjesnosti, utjecaj imaju i uska grla u financiranju. Posebno su pogođena manja i srednja poduzeća, a restriktivna monetarna politika pogoršava poteškoće u financiranju. Slaba lira poskupljuje inozemne kredite, što dodatno koči gospodarsku aktivnost. Promatrači također očekuju moguće smanjenje ključne kamatne stope u drugoj polovici 2025.

Mjere štednje ministra financija Şimşeka, koje nameću strogi program štednje za javne institucije, pokazuju koliko je situacija ozbiljna. Fokus je na smanjenju troškova i izbjegavanju novih projekata osim onih prijeko potrebnih. Ove mjere odražavaju potrebu za ponovnim uspostavljanjem ekonomske ravnoteže, dok u isto vrijeme povećavaju pritisak na proračune zbog trajno visoke inflacije.

Ukratko, Turska se suočava sa značajnim gospodarskim izazovima, ali također nudi mogućnosti, posebno u područjima izvoza i potrošnje. Razvoj monetarne politike i reakcije međunarodnog tržišta bit će ključni za buduću stabilnost i rast turskog gospodarstva.