Američki dolar pod pritiskom: Što to znači za globalnu ekonomiju!

Američki dolar pod pritiskom: Što to znači za globalnu ekonomiju!

Globalno gospodarstvo suočava se s dubokim promjenama jer je američki dolar, dugo poznat kao dominantna rezervna valuta, pod pritiskom. Prema nedavnom izvješću autora Merkur Dolar je u posljednjih 12 mjeseci izgubio gotovo 10% svoje vrijednosti i trenutno iznosi 1,17 USD za jedan euro. Ovaj razvoj uvelike je oblikovan gospodarskom politikom pod Donaldom Trumpom, koju karakteriziraju tarifni kaos i ogromni državni dug.

Američki dug sada iznosi 36,6 bilijuna dolara i mogao bi narasti za još 3 bilijuna dolara do 2034. Slab dolar mogao bi potaknuti izvoz jer američki proizvodi postaju jeftiniji u inozemstvu, ali bi istovremeno poskupio uvoz i ugrozio konkurentnost američkih tvrtki. ZDF izvještava da ulagači sve više ulažu u zlato zbog neizvjesnosti, što je već uzrokovalo rast cijena tog plemenitog metala.

Globalni utjecaj situacije s dolarom

Geopolitičke krize i protekcionistička ekonomska politika američke vlade ne samo da su oslabile dolar, već su također ugrozile izglede za stabilizaciju. Christine Lagarde pozvala je na jaču ulogu eura u međunarodnom monetarnom sustavu. To bi moglo spriječiti mogući pad utjecaja dolara. Šef kineske središnje banke također zagovara multipolarni sustav valuta s renminbijem, što također dovodi u pitanje poziciju dolara.

Pad vrijednosti dolara također ima izravne posljedice na globalnu trgovinu. To europskim turistima čini odmor u SAD-u jeftinijim jer za svoj novac dobivaju više dolara. U isto vrijeme, online kupci iz raznih zemalja smatraju da su američki proizvodi privlačni zbog slabog dolara. Ali treba uzeti u obzir i visoke carine i troškove dostave.

Gospodarski izazovi i perspektive

Izazov koji donosi Trumpova trgovinska i carinska politika posebno je uočljiv za manje njemačke izvozne tvrtke. Rastući troškovi uvoza uzrokovani slabim dolarom mogli bi utjecati na konkurentnost njemačke robe na američkom tržištu, dok bi istovremeno jeftiniji američki uvoz mogao obuzdati inflaciju u Europi.

Državni dug SAD-a mogao bi narasti na najmanje 130% BDP-a do 2034. To zahtijeva izdavanje državnih obveznica s visokim kamatama kako bi se financirao novi dug. U okruženju u kojem se konkurentski uvjeti brzo mijenjaju, posebna pozicija dolara kao dominantne valute mogla bi izblijedjeti u bliskoj budućnosti, dopuštajući alternativnim valutama da steknu utjecaj.

Sve u svemu, postoje znakovi potencijalne destabilizacije globalnog monetarnog sustava, u kojem dolar trenutno još uvijek ima dominantnu ulogu. Budućnost je i dalje neizvjesna jer globalna tržišta reagiraju na utjecaj ovih dubokih gospodarskih potresa.