Suche
Mein Konto
Kako jaz u dohotku između Istoka i Zapada utječe na Mecklenburg-Zapadno Pomorje - financijski stručnjak analizira nejednakost i ekonomsku perspektivu.
Prema izvješću www.sueddeutsche.de, oporbene stranke u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju različito reagiraju na stalni jaz u prihodima između Istoka i Zapada. Zeleni pozivaju na ubrzano širenje proizvodnje zelene električne energije, dok FDP kritizira promašenu gospodarsku politiku državne vlade. Prema istraživanju platforme za usporedbu poslodavaca Kununu, prosječni godišnji bruto dohodak zaposlenih u Mecklenburg-Predpomorjanskom 2023. iznosio je oko 39.600 eura, što je gotovo 10.000 eura ili 20 posto manje od državnog prosjeka. U Mecklenburg-Zapadno Pomorje postoji niska industrijska gustoća, a često male tvrtke na sjeveroistoku ne podliježu kolektivnim ugovorima, što se smatra glavnim razlozima za razliku u plaćama. Zaposlenici u Hessenu ostvarili su najveće godišnje prihode s...
Kako jaz u dohotku između Istoka i Zapada utječe na Mecklenburg-Zapadno Pomorje - financijski stručnjak analizira nejednakost i ekonomsku perspektivu.
Prema izvješću od www.sueddeutsche.de,
Oporbene stranke u Mecklenburgu-Zapadnom Pomeraniju različito reagiraju na stalni jaz u prihodima između Istoka i Zapada. Zeleni pozivaju na ubrzano širenje proizvodnje zelene električne energije, dok FDP kritizira promašenu gospodarsku politiku državne vlade. Prema istraživanju platforme za usporedbu poslodavaca Kununu, prosječni godišnji bruto dohodak zaposlenih u Mecklenburg-Predpomorjanskom 2023. iznosio je oko 39.600 eura, što je gotovo 10.000 eura ili 20 posto manje od državnog prosjeka.
U Mecklenburg-Zapadno Pomorje postoji niska industrijska gustoća, a često male tvrtke na sjeveroistoku ne podliježu kolektivnim ugovorima, što se smatra glavnim razlozima za razliku u plaćama. Zaposlenici u Hessenu ostvarili su najveća godišnja primanja s prosjekom od nešto manje od 54.000 eura.
Te razlike u prihodima mogu imati dugoročne učinke na tržište rada i financijski sektor. Niski prosječni prihodi u Mecklenburg-Zapadno Pomorje mogli bi dovesti do migracije kvalificiranih stručnjaka u druge savezne države, što bi moglo utjecati na konkurentnost regije. To bi zauzvrat moglo smanjiti atraktivnost zemlje kao potencijalne poslovne lokacije i odvratiti potencijalne ulagače.
Istodobno, niska industrijska gustoća i kolektivno pregovaranje mogli bi dovesti do manje stabilne gospodarske strukture, što bi moglo smanjiti izglede za regionalni rast i povećati ovisnost o mjerama državne potpore.
Kako bi se suprotstavili ovim izazovima, potrebna je ciljana gospodarska politika koja ima za cilj povećati industrijsku gustoću, ojačati kolektivne ugovore i stvoriti poticaje za osnivanje industrijskih poduzeća. Osim toga, potrebno je ulagati u obrazovanje, infrastrukturu i digitalizaciju kako bi se ojačala dugoročna konkurentnost i potencijal rasta zemlje.
Pročitajte izvorni članak na www.sueddeutsche.de