Gospodarska kriza u Njemačkoj: Bruto domaći proizvod pao za 0,3 posto, ali država i dalje štedi
Prema izvješću taz.de, njemački bruto domaći proizvod (BDP) pao je za 0,3 posto u 2023. nakon odbitka inflacije. Razlog tome je globalna kriza, ali i nepovoljni uvjeti financiranja zbog visokih kamata i smanjene potražnje iz zemlje i inozemstva. Čak su i ekonomisti očekivali veći pad, ali je gospodarski učinak i dalje bio daleko ispod očekivanja. Cijene energije, koje su naglo porasle 2022. zbog ruskog napada, stabilizirale su se na visokim razinama i opteretile su proizvodnju, posebno u energetski intenzivnim sektorima poput kemijske i metalne industrije. Osim toga, privatna potrošnja pala je za 1,1 posto, a ljudi...

Gospodarska kriza u Njemačkoj: Bruto domaći proizvod pao za 0,3 posto, ali država i dalje štedi
Prema izvješću taz.de, njemački bruto domaći proizvod (BDP) pao je za 0,3 posto u 2023. nakon odbitka inflacije. Razlog tome je globalna kriza, ali i nepovoljni uvjeti financiranja zbog visokih kamata i smanjene potražnje iz zemlje i inozemstva. Čak su i ekonomisti očekivali veći pad, ali je gospodarski učinak i dalje bio daleko ispod očekivanja. Cijene energije, koje su naglo porasle 2022. zbog ruskog napada, stabilizirale su se na visokim razinama i opteretile su proizvodnju, posebno u energetski intenzivnim sektorima poput kemijske i metalne industrije. Osim toga, privatna potrošnja pala je za 1,1 posto, a štedi se prvenstveno na trajnim dobrima i hrani. Smanjena je i javna potrošnja, što je dodatno umanjilo gospodarske rezultate.
Kao financijski stručnjak mogu reći da je pad njemačkih gospodarskih rezultata zabrinjavajući u međunarodnoj usporedbi. Pad osobne potrošnje i smanjena javna potrošnja negativno utječu na gospodarstvo. To bi moglo dovesti do smanjenja ulaganja i nižeg gospodarskog rasta. Uz to, visoke cijene energije mogle bi nastaviti utjecati na proizvodnju, osobito u energetski intenzivnim industrijama. Važno je da se poduzmu mjere za poticanje gospodarstva i održavanje financijske stabilnosti.
Općenito, pad BDP-a mogao bi utjecati na financijsko tržište i industriju tako što će ulagače učiniti opreznijima i smanjiti potražnju za financijskim uslugama. Važno je da vlada i gospodarstvo razviju strategije za poticanje gospodarskog rasta i postizanje održivog oporavka.
Pročitajte izvorni članak na taz.de