Premalo je ljudi svjesno da su empirijski rezultati u raspravama o ekonomskoj politici često samo aproksimacije stvarnosti.

Premalo je ljudi svjesno da su empirijski rezultati u raspravama o ekonomskoj politici često samo aproksimacije stvarnosti.

U svom bih prilogu želio govoriti o važnosti empirijskih rezultata u raspravama o ekonomskoj politici. Često se ti rezultati promatraju kao “zlatna valuta”, a naizgled precizni rezultati tretiraju se kao činjenice. Međutim, mnogi od ovih rezultata temelje se na pretpostavkama i modelima te su, u najboljem slučaju, aproksimacije stvarnosti. Ekonomija danas vjerojatno ne pati od premalo, već od previše brojki i statistika.

Primjer kako se jednakost može mjeriti je Ginijev koeficijent, koji mjeri raspodjelu dohotka. Ona varira između 0 i 1 i pokazuje je li dohodak raspoređen apsolutno jednako ili apsolutno nejednako. Međutim, Ginijev koeficijent je konstrukt sa slabostima i postoje različite ideje o jednakosti.

Važno je shvatiti da je mnoge važne vrijednosti kao što su sreća, sloboda ili sigurnost teško kvantificirati zbog njihove složenosti. Osim toga, prosjeci često govore malo o stvarnom rasponu i sugeriraju razinu preciznosti koja nije prisutna. Poredak treba promatrati s oprezom, posebno kada su praznine male.

Financijska tržišta i ekonomska politika razvili su previše povjerenja u modele i brojke. Bilo bi bolje biti "približno u pravu" nego točno u krivu. Treba uzeti u obzir izreku Johna Maynarda Keynesa “otprilike točno nego točno pogrešno” kako ne bismo upali u zamku vjerovanja u brojke.

Utjecaj ovih otkrića na tržište i financijsku industriju je raznolik. Pretjerano fokusiranje na brojke i statistiku može dovesti do pogrešne procjene situacije. Tvrtke i investitori trebaju biti svjesni da su ovi podaci samo približne vrijednosti stvarnosti i mogu biti nesigurni. Važno je kritički propitivati ​​modele i brojke i zauzeti holističku perspektivu.

Prema izvješću www.nzz.ch, potrebno je prepoznati prednosti i nedostatke kvantitativnih podataka u ekonomiji. Iako su brojevi i statistika važni alati za donošenje odluka, treba ih promatrati s oprezom i poniznošću. Previše fokusiranja na te podatke može dovesti do gubitka šire slike i imati dugoročne negativne učinke. Stoga donositelji odluka u financijskoj industriji ne bi trebali svoje procjene temeljiti isključivo na kvantitativnim podacima, već bi trebali uzeti u obzir i kvalitativne aspekte.

Izvor: https://www.nzz.ch/meinung/kommentare/die-oekonomie-als-forschung-leidet-unter-zu-vielen-zahlen-ld.1391358