Putinova izvlaštenja: ekonomska elita u strahu od gubitka!

Putinova izvlaštenja: ekonomska elita u strahu od gubitka!

Kremlj intenzivira eksproprijacije zapadnih i domaćih kompanija u Rusiji što je zabrinjavajući trend. Te su mjere intenzivirane, osobito od izbijanja rata u Ukrajini, kako bi se napunila ratna škrinja. Ukupna vrijednost zaplijenjene imovine porasla je na šokantnih 3,9 trilijuna rubalja od 2022. U posljednjih dvanaest mjeseci vrijednost zaplijenjene imovine utrostručila se, naglašavajući alarmantne dimenzije ovog razvoja. Pogođene tvrtke uključuju istaknuta imena poput danske pivarske tvrtke Carlsberg i francuskog prehrambenog diva Danonea. Međutim, nisu samo zapadne tvrtke meta ovih mjera; Ruske tvrtke, poput autokuće Rolf, koja je nacionalizirana u veljači 2024., također se sve češće ekspropriraju.

Ta se izvlaštenja često odvijaju pod izlikom korupcije, problema s privatizacijom ili općeg ekstremizma. Kao primjer, protiv rudarske tvrtke Yuzhuralzoloto pokrenut je postupak zapljene. Izvršni direktor Konstantin Strukov suočava se s optužbama dok je na javnoj dužnosti. Prema ekonomistu Andreju Jakovljevu, izvlaštenje bi moglo predstavljati ogroman rizik za ekonomsku stabilnost - on procjenjuje da bi se "barem polovica svih regionalnih poduzetnika mogla suočiti s izvlaštenjem".

Ekonomski učinak

Sve veća izvlaštenja imaju za cilj pomoći vladi u stvaranju novih izvora prihoda. Prodajom nekretnina u državni proračun već se slilo 132 milijarde rubalja. No dok bi te mjere mogle kratkoročno ojačati javne financije, stručnjaci upozoravaju da značajno slabe otpornost privatnog sektora. Strahuje se da bi ti događaji mogli nanijeti dugoročnu štetu cijelom ruskom gospodarstvu.

Izvješće EU također sugerira da je rusko gospodarstvo u gorem stanju nego što vlada prikazuje. Dok Vlada očekuje gospodarski rast od 2,5 posto, ekonomski analitičari predviđaju samo rast od 1,5 posto. Šefovi poduzeća već su izradili nacrte zakona preko lobističke skupine kako bi zaštitili prava vlasnika i uklonili pravnu nesigurnost tijekom ove kritične faze.

Predsjednik Vladimir Putin također je odgovorio na ovaj razvoj događaja, odbacivši zabrinutost oko nacionalizacija u lipnju 2025. i braneći jedno od najnovijih izvlaštenja. Strategiju Kremlja, koja se fokusira na tvrtke u vlasništvu stranih državljana i one koje podupiru Ukrajinu, stručnjaci smatraju riskantnom, posebice s obzirom na prekinute veze sa zapadnim partnerima i bijeg brojnih tvrtki s ruskog tržišta.

Zaključno, provedba ovih izvlaštenja ukazuje na alarmantan razvoj u ruskom gospodarskom sektoru. Utjecaj bi mogao biti dalekosežan, stvarajući promjenjivo gospodarsko okruženje u kojem i strani ulagači i lokalni poduzetnici strahuju za svoju egzistenciju. Dok je Kremlj usredotočen na agresivnu strategiju, potencijalna dugoročna šteta već se osjeća.