Bundesbank poziva na radikalne promjene: Merz pod pritiskom!

Bundesbank poziva na radikalne promjene: Merz pod pritiskom!

Dana 12. svibnja 2025. predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel izrazio je jasne zahtjeve saveznoj vladi pod kancelarom Friedrichom Merzom (CDU) u vezi s nužnim prestrojavanjem ekonomske politike. Nagel je u svojoj izjavi istaknuo kako je ključno prevladati prepreke koje koče gospodarski rast u Njemačkoj.

Osobito su važne mjere poboljšanja infrastrukture, širenja radne snage, digitalizacije i ubrzanja javnih usluga. Osim toga, Nagel je pozvao na smanjenje birokracije i jačanje obrambene sposobnosti zemlje. U tom je kontekstu pohvalio formiranje posebnog fonda od 500 milijardi eura za proširenje infrastrukture, o čemu su 4. ožujka 2025. odlučili Unija i SPD tijekom koalicijskih istraživanja.

Pojedinosti o posebnom fondu

Posebni fond bit će uspostavljen za razdoblje od deset godina, a 100 milijardi eura bit će dodijeljeno državama i općinama. Dobivaju i proširene mogućnosti uzimanja vlastitih kredita. Što se tiče potrošnje za obranu, traži se iznimka koja bi dopustila da potrošnja veća od jedan posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) bude izuzeta od ograničenja duga iz Temeljnog zakona.

No, odluka o reformi ograničenja duga odgađa raspravu o financiranju civilne i vojne potrošnje. Nagel je istaknuo iznimnost ovih mjera i upozorio da dodatno zaduživanje treba promatrati kao jedinstvenu priliku. Savezni ured za reviziju je pak kritizirao nedovoljno protufinanciranje federalne potrošnje i istaknuo visoko neto zaduživanje savezne vlade, koje je 2024. premašilo zahtjeve Saveznog ustavnog suda.

Fiskalna odgovornost i omjer duga

Njemačka trenutno ima omjer duga od 63,6% BDP-a, s javnim deficitom od 3,6% u eurozoni. Fiskalna pravila EU-a zahtijevaju od država članica smanjenje duga kroz četverogodišnje planove smanjenja duga. Konkretno, države s dugom između 60% i 90% BDP-a moraju ga smanjiti za 0,5 postotnih bodova godišnje.

Nagel je jasno rekao da se svi problemi ne mogu riješiti dodatnom potrošnjom i pozvao na smanjenje omjera duga nakon razdoblja prilagodbe. Pritom obveza poštivanja europskih fiskalnih pravila ostaje nepromijenjena. Rasprava o financiranju kroz poreze i s tim povezanim financijskim opterećenjima građana pokazuje da dogovor o koalicijskim istraživanjima ne rješava sve temeljne probleme države.

Njemačka također ima drugi najviši porez na dobit u EU, što dodatno komplicira gospodarsku situaciju. Dodjela 100 milijardi eura državama i općinama otvara dodatna pitanja o raspodjeli nadležnosti i naglašava izazove s kojima se vlada suočava.

S obzirom na europske inicijative za koordinaciju obrambenih nabava i povezane reforme, jasno je da se smjer budućnosti njemačkog gospodarstva i obrambene politike trenutno odlučno određuje.

Za više informacija, pratite izvještaje TradingView i Gospodarska služba upućeno.