Trumpova tarifna strategija: Više prihoda, ali manji rast za SAD!

Trumpova tarifna strategija: Više prihoda, ali manji rast za SAD!

Američko gospodarstvo je pod pritiskom, a politika predsjednika Donalda Trumpa tome najviše pridonosi. Njegova tarifna politika kratkoročno stvara dodatne prihode, ali dugoročno negativno utječe na gospodarski rast. Povećanje uvoznih carina ne samo da dovodi do većeg deficita u državnom proračunu, već i do viših potrošačkih cijena, što zabrinjava mnoge ekonomiste. Prema analizi instituta Ifo, strategija rebalansa proračuna kroz carine nije održiva. Predsjednik Ifo-a Clemens Fuest naglašava da će negativni učinci na rast i rast cijena nadmašiti očekivane porezne prihode, što dovodi u pitanje fiskalne uspjehe.

Petersonov institut za međunarodnu ekonomiju naglašava ove zabrinutosti u nedavnoj studiji. To pokazuje da uvozna carina od 10 posto dovodi do većih prihoda od carina, ali također smanjuje prihode iz drugih poreznih izvora, posebice poreza na dohodak. Očekuje se neto dodatni prihod od oko 160 milijardi dolara godišnje. Ipak, bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi pasti za 0,46 USD za svaki dolar dodatnih poreznih prihoda. S carinama od 20 posto, pad bi iznosio čak 1,80 dolara po dolaru. Ova dinamika je dodatno pogoršana rastućim kamatama na američke državne obveznice, koje dodatno stvaraju pritisak na proračunsku situaciju.

Rastuće kamatne stope i državni dug

Na primjer, povećanje kamatnih stopa od 0,5 postotnih bodova moglo bi značiti dodatno kamatno opterećenje od oko 150 milijardi USD godišnje za državni proračun. U tom je kontekstu pitanje od velike važnosti i američki državni dug od gotovo 37 trilijuna dolara, najveći u svijetu. Prema Međunarodnom monetarnom fondu, omjer duga mogao bi čak porasti na 124,1 posto do kraja 2025. Za usporedbu, Njemačka je na 62,1 posto. Oslanjanje SAD-a na niske kamatne stope za financiranje ovog duga stalni je izazov.

Pozadina trenutne situacije su povijesne turbulencije u američkim državnim obveznicama i pad tržišta dionica, zbog čega je promjena u Trumpovoj trgovinskoj politici bila nužna. Mogući razlozi za ovu promjenu uključuju pritisak poslovnih čelnika poput Elona Muska i prepoznavanje rizika njegove prethodne carinske politike. Posljednjih tjedana, prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice porasli su na 4,5 posto, dok su prinosi na 30-godišnje obveznice porasli s 4,3 na 5,0 posto. Ovi viši prinosi na obveznice ne samo da poskupljuju zaduživanje za američku vladu, već bi također mogli naštetiti dugoročnom povjerenju ulagača i vjerovnika u američko gospodarstvo.

Neizvjesnost među investitorima

Nesigurna trgovinska politika mogla bi prisiliti tvrtke da zaustave ulaganja, što bi povećalo gospodarske probleme. Kina, kao drugi najveći vjerovnik SAD-a sa 760,8 milijardi dolara državnih obveznica, također bi mogla odigrati ključnu ulogu. Prodaja državnih obveznica od strane Kine ili hedge fondova mogla bi dodatno destabilizirati tržišnu situaciju. Povjerenje u američko gospodarstvo je na kocki dok vlada pokušava zacrtati stabilan kurs.

Općenito, to pokazuje da Trumpova tarifna politika može generirati kratkoročne prihode, ali se ne mogu zanemariti dugoročne negativne posljedice za gospodarstvo. Izazovi, posebice u vezi s državnim dugom i kamatnim stopama, zahtijevaju drastičnu preispitivanje trenutne politike. Cjelokupni gospodarski sustav mogao bi biti dodatno oslabljen ako se učinkovita rješenja ne pronađu što je prije moguće.

Za više informacija o utjecaju Trumpove trgovinske politike na američko gospodarstvo pročitajte Priopćenje za javnost i dnevne vijesti.