Bolesni za posao: osjećaj dužnosti pokreće milijune zaposlenika!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Više od polovice Nijemaca odlazi na posao bolesno. Saznajte više o prezentizmu, uzrocima i posljedicama.

Bolesni za posao: osjećaj dužnosti pokreće milijune zaposlenika!

U Njemačkoj nije neuobičajeno da zaposlenici dolaze na posao unatoč zdravstvenim problemima. Prema nedavnoj anketi koju je proveo institut za istraživanje tržišta Bilendi u ime Königsteiner grupe, više od polovice (55 posto) ispitanih reklo je da povremeno idu na posao dok su bolesni. Trećina sudionika (33 posto) čak navodi da često na posao dolaze u lošem zdravstvenom stanju. Ovi rezultati naglašavaju uobičajeni fenomen poznat kao prezentizam.

Istraživanje koje je provedeno u travnju 2025. među više od 1000 zaposlenika pokazuje da je osjećaj dužnosti glavni razlog ovakvog ponašanja. 65 posto ispitanih osjeća se dužnim obaviti svoje zadatke unatoč bolesti, dok 64 posto pokazuje osjećaj odgovornosti prema kolegama. Pritisak poslodavaca igra samo manju ulogu, jer samo 8 posto kaže da osjećaju pritisak od strane svog menadžera. Strahovi od negativnih posljedica u karijeri (12 posto) i gubitka posla (13 posto) također pridonose spremnosti da se ide na posao kada su bolesni.

Uzroci i posljedice prezentizma

Prezentizam opisuje gubitke u produktivnosti među zaposlenicima koji su prisutni unatoč zdravstvenim ograničenjima. Ovakav stav može imati negativan utjecaj na zdravlje zaposlenika i dovodi do velikih troškova za tvrtke. Zdravstveni problemi koji mogu dovesti do prezentizma kreću se od sezonskih alergija i blagih glavobolja do ozbiljnih bolesti poput prehlade i gripe. Rezultati INQA istraživanja pokazuju da se jača usmjerenost na rezultate i strah od iznevjeravanja kolega često smatraju razlozima ovog problema. Također se pokazalo da zaposlenici često oponašaju zdravstveno ponašanje svojih menadžera, što može dodatno pogoršati fenomen.

Troškovi prezentizma su značajni. Oni mogu biti jednaki ili čak veći od troškova uzrokovanih bolovanjem. Osim toga, ovakva praksa naknadno može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema i povećanog izostajanja s posla. Zaposlenici koji na posao dolaze bolesni također izlažu svoje kolege riziku od infekcije i mogu nastaviti imati lošu koncentraciju, ugrožavajući sigurnost na radnom mjestu.

Potrebne radnje i preporuke

Za suzbijanje negativnih učinaka prezentizma preporuča se provesti trenutnu analizu zdravstvenih problema u tvrtki. Ova se analiza može provesti putem anonimiziranih anketa i ima za cilj zabilježiti razmjere prezentizma i izostanaka s posla. Rezultati pružaju važne informacije za ciljane intervencije i pomažu u procjeni povrata ulaganja (ROI). Izvješća o povratu ulaganja u upravljanju prezentizmom i izostancima pokazuju visine između 1:1 i 1:21, iako se realno može pretpostaviti ROI od 1:4.

Problem prezentizma se povećava, posebno u malim tvrtkama, gdje često nema zamjenskih propisa. Preporuke uključuju jasne smjernice i otvorenu komunikaciju kada se radi o slučajevima bolesti. Bavljenje prezentizmom u anketama zaposlenika također je korisna strategija za razvoj odgovarajućih mjera.

Istraživanje i povezani nalazi jasno pokazuju da je važno prilagoditi kulturni i strukturni okvir svijeta rada kako bi se smanjio utjecaj prezentizma. [ksta.de] i [haufe.de] naglašavaju sve veću važnost zdravog radnog okruženja i potrebu da se zdravlje zaposlenika shvati ozbiljno.